Tko je obveznik

Sva javna tijela: gradovi, općine, županije te njihovi proračunski i izvanproračunski korisnici: škole, vrtići, domovi, ustanove u kulturi i sportu. Obveza obuhvaća svaku zgradu, građevinu i vozilo za koje se energija i voda plaćaju javnim sredstvima.

Koje su konkretne obveze

Zakon obveze dijeli na tri razine. Prva je redovito praćenje. Podatke o potrošnji energije i vode u zgradama i građevinama unosite u ISGE najmanje jednom mjesečno, a podatke o potrošnji energije u vozilima te ažurirane podatke o samim zgradama najmanje jednom godišnje. Jednom godišnje potrošnju morate i analizirati kroz ISGE.

Druga razina je uspostava sustava. Javno tijelo odlukom imenuje osobu odgovornu za sustavno gospodarenje energijom i odgovara za vjerodostojnost podataka koje unosi. Za sve umrežene energente dužno je od distributera, operatora sustava i isporučitelja vodnih usluga zatražiti izravnu dostavu podataka u ISGE, oni to moraju činiti besplatno i najmanje mjesečno, do 15. u mjesecu za prethodni mjesec. Na mjernim mjestima na kojima godišnji trošak energije i vode dosegne 100.000 eura obvezna je ugradnja daljinskog očitanja i povezivanje na ISGE.

Treća razina je rezultat: krajnja potrošnja energije mora se smanjivati za najmanje 1,9 % svake godine u odnosu na osnovnu vrijednost utvrđenu za 2021.

Zašto uredni podaci nisu samo administracija

APN kroz ISGE prati ostvarenje cilja i obavještava svako javno tijelo o odstupanju od zadane trajektorije potrošnje. Bez točnih podataka grad ne može dokazati ostvarene uštede. ISGE je ujedno izvor podataka za registar zgrada javnih tijela većih od 250 m² i za planiranje obveze godišnje obnove 3 % površine zgrada.

Kako vam REA Sjever može pomoći

Preuzimamo cijeli posao: reviziju i mapiranje obračunskih mjernih mjesta, uspostavu automatskog unosa računa opskrbljivača, kontrolu potpunosti podataka, izradu godišnjeg izvješća i identifikaciju mjernih mjesta za daljinsko očitanje. Sustavno vođenje ISGE-a radimo za gradove Koprivnicu, Varaždin, Split, Osijek, Viroviticu, Novalju, Bakar, Beli Manastir, Dubrovačko-neretvansku, Varaždinsku i Ličko-senjsku županiju te nekoliko općina.

Kontakt: zvonimir.perko@rea-sjever.hr | 099 503 3677

Često postavljana pitanja o upravljanju ISGE

Je li korištenje ISGE-a obvezno i koliko često treba unositi podatke?

Da. Zakon o energetskoj učinkovitosti (NN 155/25) propisuje da su javna tijela, uključujući jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, dužna pratiti potrošnju energije i vode te je unositi u ISGE. Podatke o potrošnji u zgradama najmanje jednom mjesečno, a podatke o vozilima i ažuriranje podataka o zgradama najmanje jednom godišnje.

Tko u gradu ili općini unosi podatke u ISGE?

Osoba odgovorna za sustavno gospodarenje energijom, koju javno tijelo imenuje odlukom, dok za točnost podataka odgovara samo javno tijelo. Ako se posao povjerava postojećem zaposleniku uz njegove redovne poslove, poslodavac mu je dužan osigurati naknadu plaće za najmanje četiri sata tjedno. Poslovi se mogu i ugovoriti s vanjskim stručnjakom.

Što grad mora ostvariti osim unosa podataka?

Dvije mjerljive obveze. Na svim mjernim mjestima na kojima je godišnji trošak energije i vode jednak ili veći od 100.000 eura mora ugraditi sustav daljinskog očitanja, povezati ga na ISGE i održavati u funkciji. Uz to mora smanjivati krajnju potrošnju energije za najmanje 1,9 % godišnje u odnosu na osnovnu vrijednost za 2021.; trajektoriju za svako javno tijelo utvrđuje Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) i objavljuje je kroz ISGE.

Objava ISGE obveza za gradove i općine: što propisuje Zakon o energetskoj učinkovitosti pojavila se prvi puta na Regionalna energetska agencija.

Projekt CROSS-EV provodi se u okviru Programa Interreg VI-A Mađarska–Hrvatska, a usmjeren je na razvoj prekogranične infrastrukture za punjenje električnih vozila u ruralnim i udaljenim područjima koja trenutačno nisu dovoljno zanimljiva komercijalnim operatorima.

Zvonimir Perko, Stariji voditelj projekata u REA Sjever na sastanku partnera predstavio je upravljačke i koordinacijske strukture, administrativne, financijske i izvještajne obveze te  dinamiku provedbe aktivnosti. Poseban naglasak stavljen je na pripremu zajedničke analize postojeće infrastrukture punionica za električna vozila, postupaka javne nabave, instalaciju punionica i njihovo zajedničko testiranje.

Projektom CROSS-EV planirana je instalacija pet AC punionica: u Kapela Dvoru, Suhopolju i Noskovcima u Hrvatskoj te u Gyékényesu i Vízváru u Mađarskoj. Lokacije su odabrane kako bi se u prekograničnom području Hrvatska-Mađarska pojačala mreža dostupnih punionica za električna vozila uz turističke, obrazovne i javne sadržaje, uključujući područja izvan glavnih prometnih pravaca.

REA Sjever će kao vodeći partner koordinirati projekt i pripremu tehničkog dijela javne nabave, pružati smjernice partnerima, pratiti izvođenje radova i pokazatelje pilot-aktivnosti te koordinirati zajedničko testiranje i kontrolu svih pet investicija prema jedinstvenim projektnim standardima.

U okviru programa početnog događaja, uz predstavljanje projekta CROSS-EV koje je održao Zvonimir Perko, Ilija Beljan, Mlađi voditelj projekata, predstavnicima lokalne zajednice, partnerima projekta, predstavnicima medija te ostalim zainteresiranim dionicima predstavio je projekt RuralMED Mobility i rezultate hrvatskih pilot investicija izgradnje četiri punionice za električna vozila na području četiri općine u Koprivničko-križevačkoj županiji (Gola, Ferdinandovac, Gornja Rijeka i Kalnik) kao primjer dobre prakse i izvor praktičnih iskustava korisnih za provedbu projekta CROSS-EV.

Sastanak partnera i početni događaj projekta organiziran je uz financijsku podršku Europske unije kroz Interreg VI-A program Mađarska-Hrvatska. Za sadržaj ovog članka odgovorna je isključivo Regionalna energetska agencija Sjever i on ne odražava službeno stajalište Europske unije i/ili Upravljačkog tijela programa.

Objava U Gyékényesu održan prvi sastanak partnera i početni događaj projekta CROSS-EV pojavila se prvi puta na Regionalna energetska agencija.

Upravo zato sve veći broj javnih naručitelja odlučuje se za objedinjenu javnu nabavu energenata koju REA Sjever, kao središnje tijelo za javnu nabavu, uspješno provodi već više od deset godina. Danas je u ovaj model uključeno više od 230 gradova, općina, županija i javnih ustanova iz cijele Hrvatske te vam predstavljamo nekoliko ključnih prednosti objedinjene javne nabave energenata.

U ovom članku saznajte:

• što je objedinjena javna nabava energenata
• koje su njezine glavne prednosti
• kako gradovi i općine ostvaruju uštede
• kako izgleda postupak uključivanja
• zašto više od 230 javnih naručitelja koristi ovaj model

Što je objedinjena javna nabava energenata?
Objedinjena javna nabava energenata model je u kojem središnje tijelo za javnu nabavu u ime više javnih naručitelja provodi jedinstveni postupak nabave električne energije ili prirodnog plina. Cilj je ostvariti povoljnije uvjete nabave, smanjiti administrativno opterećenje i osigurati zakonitu provedbu postupka.

Zašto sve više javnih naručitelja bira objedinjenu javnu nabavu energenata?

U uvjetima nestabilnog tržišta energenata i sve složenijih postupaka javne nabave, gradovi, općine i javne ustanove traže način za sigurniju, učinkovitiju i ekonomičniju nabavu. REA Sjever ovu uslugu provodi više od deset godina, a u model je uključeno više od 230 javnih naručitelja iz cijele Hrvatske.

Zašto je objedinjena javna nabava financijski isplativa?

Zajednički nastup povećava pregovaračku moć prema opskrbljivačima električne energije i prirodnog plina te omogućuje konkurentnije cijene, stabilnije uvjete ugovaranja i manju izloženost tržišnim promjenama.

Kako objedinjena javna nabava smanjuje administrativno opterećenje?

REA Sjever preuzima analizu potrošnje, pripremu dokumentacije, objavu u EOJN-u, provedbu postupka i sklapanje okvirnog sporazuma. Trošak objave postupka ne snosi pojedini naručitelj.

Što se događa u slučaju žalbe?

REA Sjever vodi komunikaciju s Državnom komisijom za kontrolu postupaka javne nabava (DKOM) i provodi sve potrebne aktivnosti u zakonskim rokovima, čime rasterećuje naručitelja.

Kako objedinjena nabava doprinosi fiskalnoj odgovornosti?

Kvalitetna dokumentacija i uredna evidencija ugovora smanjuju rizik nepravilnosti tijekom revizije.

Kako se uključiti?

REA -i Sjever potrebno je dostaviti samo:

• ovlaštenje (REA Sjever) za provedbu postupka javne nabava električne energije i/ili prirodnog plina
• postojeći ugovor s opskrbljivačem
• godišnju potrošnju električne energije i/ili prirodnog plina

Nakon toga stručni tim REA Sjever preuzima provedbu postupka.

Za više informacija o uključenju u postupak objedinjene javne nabava možete nas kontaktirati na sljedeće e-mail adrese te posjetiti web stranicu www.objedinjenanabava.hr

ojn@rea-sjever.hr
maja.mandic@rea-sjever.hr
zoran.begic@rea-sjever.hr

Objava Objedinjena javna nabava energenata: ključne prednosti za gradove, općine, županije i javne ustanove pojavila se prvi puta na Regionalna energetska agencija.

Procjena otpornosti na klimatske promjene, poznata i kao klimatsko potvrđivanje (engl. climate proofing), obvezna je za većinu infrastrukturnih projekata financiranih iz EU fondova u razdoblju 2021. – 2027.

Zašto se uopće traži?

Europska unija više ne želi ulagati u infrastrukturu koja će za dvadesetak godina popuštati pred poplavama, sušama i toplinskim valovima. Zato od svakog projekta traži dokaz da je osmišljen na način da je u obzir uzeta i komponenta klime.

Taj se dokaz izrađuje prema Tehničkim smjernicama Europske komisije (2021/C 373/01) i potvrđuje da projekt poštuje načelo „ne nanosi bitnu štetu” (DNSH), Pariški sporazum i klimatske ciljeve EU-a. Bez njega — nema bespovratnih sredstava.

Procjena zapravo odgovara na dva pitanja:

• Koliko projekt opterećuje klimu? (ublažavanje) – kolike su emisije stakleničkih plinova tijekom gradnje i korištenja.
• Koliko je projekt otporan na klimu? (prilagodba) – kako će podnijeti poplave, suše, vrućine i požare.

Za koje projekte je potrebna?

Kratki odgovor: za puno više njih nego što se na prvu čini.„Infrastruktura” je širok pojam, pa obveza obuhvaća raspon od male biciklističke staze do velikog hotelskog kompleksa – kad god se projekt financira iz fondova EFRR, Kohezijskog fonda, CEF-a, InvestEU-a ili Fonda za pravednu tranziciju.

Spaja li vaš projekt više namjena, svaka se komponenta procjenjuje zasebno.

REA Sjever: iskustvo s više od 50 procjena

U ovom dokumentu nema mjesta za nagađanje – evaluatori traže konkretne podatke, analizu rizika i mjere prilagodbe usklađene s natječajem. Regionalna energetska agencija Sjever izradila je više od 50 dokumenata klimatskog potvrđivanja, od gradskih bazena do hotela s četiri zvjezdice. Svaki nastaje individualno, a iza njega stoji tim sačinjen od stručnjaka iz područja zaštite okoliša, građevinarstva, elektrotehnike i strojarstva.

Pripremate projekt? Javite se na vrijeme – najbolji rezultati postižu se kad klimatska procjena uđe u priču već u fazi planiranja.

📩 Zatražite ponudu: damir.mandic@rea-sjever.hr ili na matej.viljevac@rea-sjever.hr

Često postavljana pitanja

Je li Procjena obvezna za baš svaki projekt?

Ne za baš svaki, ali za veliku većinu onih financiranih iz EU fondova 2021. – 2027. Ako niste sigurni spada li vaš projekt među njih, upravo je to prvo što stručnjak provjeri.

Što se događa ako Procjenu ne priložim?

Prijava riskira negativnu ocjenu ili odbijanje, jer se ne može dokazati usklađenost s načelom DNSH — a to je uvjet za dodjelu sredstava.

Kada je najbolje krenuti s izradom?

Što ranije. Uđu li klimatski aspekti u projekt već u fazi projektiranja, rješenja su jeftinija i kvalitetnija nego kad se dodaju naknadno.

Po čemu se razlikuju „ublažavanje” i „prilagodba”?

Ublažavanje gleda koliko projekt utječe na klimu (emisije), a prilagodba koliko klima utječe na projekt (otpornost na poplave, suše i vrućine).

Tko izrađuje takav dokument?

Multidisciplinarni timovi stručnjaka. REA Sjever ih je izradila više od 50 za javne i privatne naručitelje diljem Hrvatske.

Objava Od biciklističkih staza do hotela: za koje sve projekte je potrebno izraditi Procjenu otpornosti na klimatske promjene? pojavila se prvi puta na Regionalna energetska agencija.

Poseban naglasak stavljen je na završetak metodološkog dokumenta za odabir javnih zgrada pogodnih za procjenu geotermalnog potencijala, izradu projektno-tehničke dokumentacije za tri pilot zgrade te razvoj virtualnog One-Stop-Shopa (vOSS), digitalne platforme namijenjene pružanju stručne podrške zainteresiranim dionicima.

Ilija Beljan, Mlađi voditelj projekata u REA Sjever, predstavio je trenutačni status razvoja informacijske platforme vOSS, temeljene na umjetnoj inteligenciji. Platforma će lokalnim zajednicama, javnim institucijama i drugim dionicima omogućiti jednostavan pristup tehničkim, pravnim i financijskim informacijama o geotermalnim ulaganjima. Sustav uključuje AI chatbot, bazu znanja, edukacijske sadržaje, analitičke alate te dvojezično korisničko sučelje na hrvatskom i mađarskom jeziku.

Na sastanku su također dogovorene aktivnosti komunikacije i diseminacije projekta, uključujući radionice za jedinice lokalne samouprave i upravitelje javnih zgrada čije je održavanje planirano u drugoj polovici 2026. Sudionici su nakon radnog dijela obišli tehničke sustave Termi Sveti Martin i upoznali se s praktičnom primjenom geotermalne energije u turističkom i zdravstvenom sektoru.

Projekt GeoBuilding u provedbi je od rujna 2025. do kolovoza 2029. godine s ciljem povećanja korištenja geotermalne energije i ubrzanja energetske obnove javnih zgrada u prekograničnom području Hrvatska-Mađarska.

Četvrti sastanak partnera projekta GeoBuilding organiziran je uz financijsku podršku Europske unije kroz Interreg VI-A program Mađarska-Hrvatska. Za sadržaj ovog članka odgovorna je isključivo Regionalna energetska agencija Sjever i on ne odražava službeno stajalište Europske unije i/ili Upravljačkog tijela programa.

Objava U Svetom Martinu na Muri održan četvrti sastanak partnera projekta GeoBuilding pojavila se prvi puta na Regionalna energetska agencija.

Središnji dio konferencije činilo je izlaganje Damira Mandića, Voditelja razvoja poslovanja u REA Sjever o lokalnom planu energetske obnove i putovnicama za obnovu zgrada javne namjene. Među ostalim predstavljeno je kako se europski i nacionalni ciljevi prevode u konkretan plan na razini grada, povezujući u jedinstven lanac europske direktive, nacionalni plan obnove, lokalni plan i putovnicu za pojedinu zgradu javne namjene. Lokalni plan objektivno i transparentno određuje prioritete obnove, dok putovnica strateški cilj pretvara u fazni, financijski razrađen put do zgrade nultih emisija. Na tom tragu su za Grad Viroviticu izrađene putovnice za obnovu za Glazbenu školu Jan Vlašimsky, Kazalište Virovitica i Javnu vatrogasnu postrojbu kao osnova za buduće projekte obnove spomenutih zgrada javne namjene.

Predstavljeni su i primjeri dobre prakse iz Grubišnog Polja, Koprivnice, Čakovca i Virovitice. Grad Virovitica predstavio je energetsku obnovu Osnovne škole Vladimir Nazor, jednu od najvećih investicija u školstvo grada, vrijednu gotovo tri milijuna eura.

Matej Viljevac, Mlađi voditelj projekata u REA Sjever, u okviru projekta OUR-CEE (Overcoming Underperforming Renovations in Central and Eastern Europe) predstavio je financijske instrumente za energetsku obnovu pregled dostupnih modela financiranja te primjere dobre prakse u Hrvatskoj i EU, uz poruku da je budućnost u kombinaciji bespovratnih sredstava i financijskih instrumenata.

Projekti REDESIGN i OUR-CEE financirani su iz programa Europske inicijative za klimatske promjene (EUKI).

Objava U sklopu projekta REDESIGN u Virovitici održan Forum energetske obnove: Inspiracija za gradove i općine pojavila se prvi puta na Regionalna energetska agencija.

Cilj studijskog posjeta bio je upoznati se s austrijskom dobrom praksom u razvoju infrastrukture za punjenje EV, dok je poseban naglasak stavljen na iskustva s komercijalno slabije zanimljivim ruralnim područjima što je i srž izazova kojim se projekt CROSS-EV bavi u hrvatsko-mađarskom pograničnom prostoru.

AustriaTech je u Austriji nositelj kompetencijskog centra OLÉ (Österreichs Leitstelle für Elektromobilität) te koordinira nacionalne politike e-mobilnosti, programe financiranja i analitičke aktivnosti. Agencija je posebice predstavila program LADIN – namjenski fond za brze punionice u slabo pokrivenim područjima koji je financirao 83 projekta s ukupno 253 lokacija na kojima su instalirane brze punionice, smanjivši prosječnu udaljenost do najbliže punionice za više od 2 km. Ovakva vrsta geografski ciljanog pristupa i institucionalnog modela (nacionalna agencija + lokalne vlasti) direktno je primjenjiva na CROSS-EV aktivnosti i planirana pilot postavljanja punionica u Hrvatskoj i Mađarskoj. Prikupljena stečena znanja bit će implementirana u daljnje aktivnosti projekta CROSS-EV, s naglaskom na smjernicama za lokalne samouprave i preporukama za nacionalne politike.

Sadržaj ovog članka nastao je uz financijsku podršku Europske unije kroz Interreg VI-A program Mađarska-Hrvatska. Za sadržaj ovog članka odgovorna je isključivo Regionalna energetska agencija Sjever i on ne odražava službeno stajalište Europske unije i/ili Upravljačkog tijela programa.

Objava U sklopu projekta CROSS-EV, Rea Sjever je sudjelovala u studijskom posjetu agenciji AustriaTech pojavila se prvi puta na Regionalna energetska agencija.

Dokument, Prekogranični model suradnje za potrebe zajedničkog djelovanja razvijen je s ciljem definiranja ključnih koraka za uspostavu učinkovite suradnje među dionicima. Model identificira ključne dionike iz javnog i civilnog sektora, donosi SWOT analizu suradnje te predlaže konkretne mehanizme provedbe, među njima uspostavu međuresorne prekogranične radne skupine i organizaciju godišnjeg prekograničnog foruma o energetskom siromaštvu. Krajnji je cilj smanjiti broj energetski siromašnih kućanstava u obje zemlje.

Dokument, Izvješće o rezultatima testiranja prekograničnog modela suradnje prikazuje kako je model korišten u stvarnim uvjetima na prekograničnom području, u Međimurskoj i Varaždinskoj županiji te regijama Podravje i Pomurje. Testiranje je potvrdilo da je model jasno strukturiran i prepoznat kao koristan okvir za planiranje suradnje, no ukazalo je i na potrebu za dodatnim unaprjeđenjima. Na temelju rezultata model je ažuriran kao alat za upravljanje prekograničnom suradnjom.

Zajedno, ova dva dokumenta potiču razmjenu znanja i dobrih praksi te postavljaju čvrst temelj za poticanje suradnje dionika povezanih s fenomenom energetskog siromaštva  a sve u cilju  dugoročnog ublažavanja energetskog siromaštva s obje strane granice.

Izrada dokumenata podržana je projektom I-PRODER, kojeg sufinancira Europska unija u okviru INTERREG programa Slovenija – Hrvatska 2021. – 2027.

Sadržaj oba dokumenta odražava isključivo mišljenje autora i ni na koji način ne odražava mišljenje Upravljačkih tijela programa i Europske unije.

Objava Kroz projekt I-PRODER razvijena dva dokumenta usmjerena na poticanje suradnje dionika povezanih s energetskim siromaštvom u pograničnom području Hrvatske i Slovenije pojavila se prvi puta na Regionalna energetska agencija.

Dokument predstavlja strateški okvir za smanjenje energetskog siromaštva na području Podravlja, Pomurja, Međimurske i Varaždinske županije te donosi zajednički pristup prepoznavanju i rješavanju ovog sve izraženijeg društvenog i energetskog izazova.

Glavni cilj Akcijskog plana je do 2030. godine smanjiti udio energetski siromašnih kućanstava za najmanje jednu trećinu kroz provedbu mjera koje uključuju: energetsku obnovu stambenih objekata, povećanje korištenja obnovljivih izvora energije, jačanje sustava socijalne potpore, razvoj besplatnog energetskog savjetovanja, uspostavu zajedničke metodologije za prepoznavanje energetskog siromaštva, razvoj prekogranične suradnje i zajedničkih centara podrške.

Dokument predstavlja važnu podlogu za buduće javne politike i projekte usmjerene prema pravednoj energetskoj tranziciji te učinkovitijoj prekograničnoj suradnji između Hrvatske i Slovenije. Pozivaju se jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, razvojne i energetske agencije, javne ustanove te ostali relevantni dionici da svoj interes za sudjelovanje iskažu potpisivanjem Protokola o suradnji, čiji obrazac je dostupan putem sljedeće POVEZNICE.

Izrada ovog članka podržana je projektom I-PRODER, sufinanciranom sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu Interreg programa Slovenija – Hrvatska 2021. – 2027. Sadržaj ovog članka odražava mišljenje Regionalne energetske agencije Sjever i ni na koji način ne odražava mišljenje upravljačkog tijela programa i Europske unije.

Objava U okviru projekta I-PRODER izrađen ključni dokument u borbi protiv energetskog siromaštva na prekograničnom području Slovenija – Hrvatska pojavila se prvi puta na Regionalna energetska agencija.

Prvog dana, partneri projekta okupili su se u gradu Portalegreu (Portugal) na šestom sastanku projektnih partnera, na kojemu su predstavljeni rezultati projekta i razmotreni prvi učinci pilot aktivnosti diljem mediteranske regije. Istovremeno, sudionici su posjetili lokaciju na kojoj su portugalski partneri implementirali svoju investiciju, pregledane su postavljene punionice za električna vozila, vozila na električni pogon te sustav nadzora flote i softver za dijeljenu mobilnost (shared mobility), pružajući partnerima neposredan uvid u funkcioniranje cjelovitog rješenja.

Drugog dana, u gradu Badajozu (Španjolska) održan je šesti transnacionalni forum koji je uz partnere projekta okupio predstavnike javne vlasti, korisnike EV vozila i stručnjake za mobilnost. Na forumu su prikazana projektna postignuća, pilot aktivnosti i dosadašnji rezultati iz mediteranskih regija, uključujući izlaganje REA Sjever i Koprivničko-križevačke županije.

REA Sjever i KKŽ zajednički su predstavili rezultate pilot aktivnosti kojom su postavljene četiri punionice za električna vozila uz zgrade zdravstvenih domova općina Gornja Rijeka, Kalnik, Gola i Ferdinandovac. Zdravstveni domovi odabrani su kao lokacije zbog visoke posjećenosti i svakodnevne izloženosti javnosti, što punionicama osigurava maksimalnu vidljivost.

Svaka lokacija predstavlja drukčiji aspekt ruralne e-mobilnosti. Kalnik kroz aspekt turističkog potencijala, Gola – prekograničnog prometnog pravca prema Mađarskoj, Ferdinandovac – blizine koridora D2, a Gornja Rijeka kroz aspekt područja s niskom gustoćom naseljenosti. U 95 dana rada punionica, zabilježeno je 49 punjenja uz isporučenih 914 kWh energije korisnicima, čime je izbjegnuto oko 1.010 kg CO₂ emisija. Punjenje je besplatno i otvoreno za sve korisnike, a cilj pilot aktivnosti je ispitati potencijal za buduće komercijalne investicije u infrastrukturu za EV u ruralnim područjima.

Objava REA Sjever i Koprivničko-križevačka županija u Španjolskoj i Portugalu sudjelovale na završnom događaju projekta RuralMED Mobility pojavila se prvi puta na Regionalna energetska agencija.